Na Svečanoj akademiji u povodu obilježavanja 300 godina Arbanasa u Zadru, održanoj u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, u srijedu, 6. svibnja 2026. godine, uručena je ZAHVALNICA Tomislavu Marijanu Bilosniću “u znak iskrene zahvalnosti i dubokog poštovanja za izniman književni doprinos u bilježenju, očuvanju i promicanju povijesti i kulture, čijim je stvaralaštvom trajno obogaćen kulturni identitet Arbanasa i šire zajednice”.
Bilosnića je za ovo posebno priznanje, Odboru za proslavu 300 godina postojanja zadarskih Arbanasa (1726-2026), predložilo Društvo zadarskih Arbanasa 1993., koje potpisuju predsjednik Leonard Perović i dopredsjednici Dorian Perović i Dario Tikulin.
U prijedlogu za ovo priznanje stoji: Društva zadarskih Arbanasa za ovo cijenjeno priznanje predlaže književnika, slikara i novinara Tomislava Marijana Bilosnića koji je svojim dugogodišnjim radom, promicanjem kulture i identiteta zadarskih Arbanasa, zaslužio ovo priznanje.
Bilosnić je rodom iz Zemunika Donjeg, a njegova majka Šimica Seka Paleka arbanaških je korijena. Arbanasima je u cijelosti posvetio svoju knjigu „Zadarski posjedi“ (2006), dok je o Arbanasima u više zasebnih priloga pisao i u knjigama „Zemunik“ (2006.) i „Posjedi u brdima“ (2006.). Također, u tom kontekstu napisao je i objavio knjigu „Stara Liburnija“ i održao više samostalnih izložbi pod naslovom „Duhovi sa zadarskog foruma“, što je vrlo pohvalnim tekstom popratio i akademik Aleksandar Stipčević.
Bilosnić je zasebno pisao tekstove o djelima više književnika iz Arbanasa, o Augustinu Stipčeviću, Aleksandru Stipčević, o Kruni Krstiću, Ivici Matešiću Jeremiji, Đani Maršanu, Eniu Stipčeviću, Šimi Dešpalju, Valteru Dešpalju, govorio na predstavljanju knjiga o Josipu V. Relji, Berislavu Nikpalju i drugima. Organizirao je i znanstveni kolokvij i priredio zbornik posvećen „Arbanaškom književnom krugu u vremenu od 1945. do 2015. godine“ (Zbornik, br. 4. Zadarski književni krug, Zadar, 2027.).
Tomislav Marijan Bilosnić aktivno surađuje s Društvom zadarskih Arbanasa 1993. od osnutka ove udruge, kao što surađuje i s drugom arbanaškom udrugom, Kulturno umjetničkom udrugom “Vicko Zmajević.
S Društvom zadarskih Arbanasa i odjelom “Čehuljica za glagoljsku knjigu ZMAJEVICH”, Bilosnić je ostvario višestruku suradnju. Tome je prethodio serijal “Od Nina do Knina”, kojega je Bilosnić pisao i objavljivao u dužem periodu svakodnevno u „Zadarskom listu“. Ovo su priredbe na kojima je sudjelovao: “Zač se Zadar zove – 500 godina od rođenja Petra Zoranića, 2008. zajedno s akademikom Josipom Bratulićem i dr. Vandom Babić; U spomen na Enia Grdovića 2016. godine; Priredba “Kolovarina i Papratigna oliti plandovagne na Funtani i Papratu” 2018. godine; Recenzija naklade Društva zadarskih Arbanasa knjige “Libri” Daria Tikulina 2018.; Bilosnić je na 11. Međunarodne književne susrete u Koljnofu 2019. pozvao i voditelja odjela DZA “ Čehuljica ” na sudjelovanje; Bilosnićeva pjesma “Trsatska Gospa Loretsa u Arbanasima“ objavljena je u glasniku Librić br. 2. ; Skica za sjećanje na Aleksandra Stipčevića objavljena je u dvobrojnom Libriću br. ¾; Sudjelovao je u arbanaškom posjetu Moliškim Hrvatima 2023. godine; Objavljena je Bilosnićeva pjesma “O arbanaškim maslinama u Zemuniku” 2024. godine u Libriću br. 7.
S Kulturno umjetničkom udrugom “Vicko Zmajević, Bilosnić je ostvario, također, vrlo plodnu suradnju u nekoliko projekata, posebice kada su u pitanju predstavljanje i recenziranje knjige koje ova udruga inicira i objavljuje ili promovira. Recenzirao je i predstavio dvojezično izdanje knjige pjesama „Svitanja i smiraji Arbanasa / Agimet të parabromjet te Arbëneshit“poznatog arbanaškog glazbenika i pisca Šime Dešpalja (1987. – 1981.), Gradska loža Narodnog muzeja Zadar, 8. svibnja 2023. godine; recenzirao i predstavio knjigu „Proza Šime Dešpalja – Arbanaške priče”, Gradska loža Narodnog muzeja Zadar, 8. svibnja 2024. godine.
Poglavito je značajno da je i izvan arbanaških udruga Tomislav Marijan Bilosnić ostvarivao i poduzimao, te pokretao razne manifestacije koje su se bavile pitanjem povijesti, kulture, stvaralaštva i identiteta Arbanasa, kao što su već spomenuti “Zadarski književni krug”, manifestacija „Odisej pod murvom“ u Zemuniku, manifestacije „U prostoru Hrvata“, koje organizira, vodi i održava za Dane Zadarske županije u Zemuniku, Polači, Benkovcu i Obrovcu: te na Međunarodnim književnim susretima u Koljnofu (Mađarska).
Bilosnić već dugi niz godina ostvaruje i vrlo plodnu književno-pjesničku suradnju s albanskim književnicima iz Albanije, Kosova i Makedonije, kao i s tamošnjim izdavačima, redakcijama i časopisima, o čemu postoji obimna bibliografija od više stotina jedinica. Ovo držimo značajnim za našu malu osebujnu zajednicu Hrvata koja njeguje djedovski običaj arbanaškog trogovora.
U Albaniji je objavljeno sedam zbirki pjesama Tomislava Marijana Bilosnića i to ovim redom: „Velebit“ (2007.), „Koji jedu ribe“ (2009.), „Kalendar sna“ (2009.), „Tigar“ (2011.), „Osamljeno drvo“ (2014.), „Afrika“ (2019.), „Don Quiote na Petoj aveniji“ (2022.). Udruga 3000 godina Za dar, koju je osnovao i vodi Bilosnić objavila je knjige pjesama albanskog pjesnika iz Tirane Muje Bucpapaja „Nevidljiva pobjeda“ (2013.) i albanskog pjesnika iz Skoplja, Makedonije, Mustafe Spahiu ““Ni bambus, ni ključ“. Preveo je, predstavio i više drugih pisaca albanskog podrijetla.
U Zadru je ugostio albansku pjesnikinju i aktivisticu za ženska prava Floru Brovinu i makedonskog pjesnika albanskog izričaja Mustafu Spahiu, predstavljao djelo prof. Isaka Sheme, organizirao izložbe albanskih slikara u Galeriji sv. Petar Stari i Andrija u Zadru.
Osobno je više puta gostovao u Albaniji, gdje je ostvario i suradnju albanskih književnika i Društva hrvatskih književnika.
Svoje putopise, priče, kritike i pjesme Bilosnić je objavljivao u više albanskih listova u Albaniji, kao i na Kosovu. S druge strane, spominjući i Bilosnićeve arbanaške korijene, o njemu su pisali ugledni albanski kritičari: Arian Leka, Milianov Kallupi, Nuri Plaku, Mustafa Spahiu, Prend Ukaj, Flora Brovina, Shyqri Galica, Xhevahir Spahiu, i mnogi drugi. Uz spomenute objavljene knjige na albanskom jeziku, Bilosnićevi mnogi izbori pjesama objavljeni su u više novina i časopisa u Albaniji.
Književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić uključen je i u ovogodišnje priredbe organizirane povodom 300 godina Arbanasa: Predavanje “Sjećanje na Augustina Stipčevića”;
Izložba Amaterski slikari iz Arbanasa; Okrugli stol “O potomcima Barskih dijecezana u Zemuniku i o nadb. Ivanu Prenđi”; Okrugli stol “Arbanasi i okolne župe.
Na kraju, značajno za Arbanase u širem smislu su i Bilosnićevi javni susreti, novinski razgovori i suradnja s nadbiskupom Ivanom Prenđom, koji je potomak doseljenih barskih dijecezana. Bilosnić se kao književnik posebno posvetio barskim dijecezanima Borgeričancima i Zemunčanima.
Za svoj rad i svoju suradnju na književnom planu, Bilosnić je s albanske strane dosad Nagrađen „Crvenom ružom Elbasana“, Međunarodnim pjesničkim priznanjem koje se dodjeljuje na istoimenom festivalu poezije u albanskom gradu Elbasanu (15. ožujka 2009.). Tom prigodom Bilosnić je postao i počasni član ovog Festivala. Hrvatskom književniku Tomislavu Marijanu Bilosniću dodijeljeno je posebno priznanje za doprinos albanskoj kulturi na međunarodnom festivalu poezije “Drini poetik” (Poetski Drim) u Prizrenu na Kosovu 2015. godine. Priznanje je dodijelilo Društvo književnika Kosova. Isto tako, Nositelj je Priznanja Albanskog haiku kluba, te Priznanja Kluba pisaca ”Kostandin Kristoforidhi” u Albaniji.
Tomislav Marijan Bilosnić je počasni član Društva albanskih umjetnika i književnika u Elbasanu i Kluba pisaca ”Kostandin Kristoforidhi” u Albaniji.
