Za pisca nema ljepšeg događaja nego kad mu poslije 45 godina najuglednija izdavačka kuća ponovno objavi dopunjeno izdanje prvog romana.
Moj prvi roman Traganje za samim sobom ovih je dana ponovno izašao kod Frakture (u biblioteci Bookman, knjiga 25), a prvo izdanje tiskano je davne 1980. kod Prosvete u Beogradu. Roman je tada ušao u uži izbor za NIN-ovu nagradu u Beogradu i GORAN-ovu nagradu u Zagrebu. Bio je brzo rasprodan, ali drugog izdanja nije bilo, vjerojatno zato što sam tih godina napustio Beograd i vratio se u svoju zavičajnu općinu Hum na Sutli. Novo, dopunjeno izdanje ima sedam poglavlja, a popraćeno je pogovorom zagrebačkog esejista i književnog kritičara Zdravka Zime.
Roman koji je u svoje vrijeme izazvao pravu književnu senzaciju!
U doba kada je Jugoslavija bila komunistička država, Božidar Brezinščak Bagola napisao je priču o sjemeništarcu koji napušta zov svećeništva zbog zova tijela i slobode – i time otvorio teme o kojima se tada nije smjelo ni šaptati.
Traganje za samim sobom istodobno je autobiografija, putopis i dnevnik – fascinantno putovanje kroz Ljubljanu, Zagreb, München i Beograd, ali i kroz unutarnje krajolike čovjeka koji traži smisao, vjeru i sebe.
To je roman koji preispituje granice između duhovnog i tjelesnog, poslušnosti i pobune, vjere i sumnje. Djelo koje ne ostavlja ravnodušnim ni danas!
Otkrijte roman koji je oslobodio jednu generaciju i potaknuo mnoge da se zapitaju tko su zapravo oni sami. https://fraktura.hr/proizvod/traganje-za-samim-sobom/
*****
Roman Traganje za samim sobom u ono je doba izazvao svojevrsnu senzaciju. Jugoslavija je bila komunistička država, što će reći da sekularne i sakralne vlasti nisu ni približno prakticirale takvu idilu kao danas, pa je roman o sjemeništarcu koji piše pjesme i koji zov svećenstva postupno zamjenjuje zovom tijela odjeknuo kao bomba.
Radnja romana zbiva se u Ljubljani, Zagrebu, Eichstättu, Münchenu, onda opet u Zagrebu i Münchenu te na koncu u Beogradu, s pretpostavkom da će se glavni junak ili piščev alter ego poslije svega vratiti na početnu točku u zavičajni Hum na Sutli. Rekapitulirajući sudbinu pjesnika koji je nakanio biti svećenik, i sjemeništarca koji je prošao put od Krista do Jude, Bagola se dotiče Hrvatskog proljeća, političkih emigranata, antagonizma između dva susjedska naroda, beogradske grupe Mediala i mnogočega drugoga što je bilo karakteristično za eru komunističke Jugoslavije i što je kanaliziralo egzistencijalnu putanju njegova proskribiranog i na neki način isto tako privilegiranog junaka.
– Zdravko Zima, Pogovor
*****
Bagolina knjiga Traganje za samim sobom govori o sudbini mladog intelektualca, sjemeništarca kojeg su dvanaest sati prije zaređenja najurili s bogoslovije, o čovjeku koji grozničavo traga za istinom o sebi i životu. Pisanje za Bagolu nije stvaranje novog, nego rastvaranje postojećeg života, i onog unutarnjeg, koji čovjek živi za sebe, i onog vanjskog, koji čovjek živi zbog sebe. Pisanje je za Bagolu način pobune, ne samo protiv dogmi, licemjerja i laži, nego i protiv vlastitog konformizma. Pisanje je način da se dođe do samog sebe, traganje za samim sobom, bez obzira na cijenu kojom će se to platiti.”
– Josip Pavičić, Vjesnik
*****
Traganje za samim sobom ide u red onih knjiga u kojima su moralne i psihološke dileme u prvom planu. To je povest o putu do sebe, historija osvajanja sebe. Bagola ume da gradi jedinstvenu atmosferu. To je pripovedanje o prelasku iz vegetiranja u življenje. Bagola je ponudio nov način kazivanja, progovorio o nekim dilemama o kojima se danas malo govori, na prevashodno literaran način, govorom koji je ubedljiv.”
– Predrag Protić, Ilustrovana politika
*****
Bagola je meditativac, kontemplator. Pripovjedačkog u njegovim prozama je vrlo malo, ali kad se upusti u pripovijest, naziremo pisca od nerva. (…) Da i ne govorimo o vrijednostima koje Bagola donosi hrvatskoj literaturi koja se rijetko kad pozabavila duhovnošću: svećeništvom, otpadništvom i priklanjanjem umjetnosti na ovakav način.”
– Željko Ivanković, Odjek
*****
Glavni junak romana u stalnom je traganju, a što uključuje i večne dileme između duše i tela, ljubavi i seksa, hrišćanskih ideala i životne stvarnosti.”
– Zoran Petrović, Duga
*****
Bagola je pisac koji se hrani krizama. Njegov roman je ovlašno romansiran dnevnik otpadništva, svlačenja duše do gola u jednoj krizi koju treba uvažavati.” – Igor Mandić, NIN
Bilješka o autoru
Božidar Brezinščak Bagola rođen je 9. 11.1947. u Vrbišnici (općina Hum na Sutli, Hrvatsko zagorje). Srednju vjersku školu završio je kod franjevaca na Svetom Duhu u Zagrebu. Već kao gimnazijalac pisao je pjesme, pripovijetke i književne osvrte. Studij teologije započeo je u Ljubljani, nastavio u Eichstättu i Münchenu, a diplomirao na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1974. Zbog pripovijetke „Žrtva unatoč svemu“, objavljene u Večernjem listu 15. prosinca 1973., bilo mu je uskraćeno ređenje za đakona, te je kao diplomirani teolog postao „gastarbajter“; upisao studij filozofije u Münchenu, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1978. Iste godine vratio se u rodni kraj i zaposlio se u Humu na Sutli kao prevoditelj s njemačkog jezika, urednik radničkih novina i rukovoditelj službe za informiranje i kulturu u Tvornici stakla Straža. Od 1990. do odlaska u mirovinu 2012. obavljao je više rukovoditeljskih i javnih funkcija u Humu na Sutli: kadrovski direktor tvornice stakla, načelnik općine u tri mandata, ravnatelj Humskog kulturnog središta te knjižničar Narodne knjižnice u Humu na Sutli.
Član je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog filozofskog društva, Esperantskog društva Trixini, a 2021. dodijeljena mu je povelja počasnog člana Društva slovenskih pisateljev u Ljubljani.
Dobitnik je nagrade Fonda A. B. Šimić za prvu pjesničku zbirku 1971., nagrade dr. Stjepan Kranjčić za duhovno pjesništvo 2010., nagrade Rikard Jorgovanić za pjesničku zbirku na materinskom humskom govoru 2013. i nagrade Franjo Horvat Kiš za najbolji putopis 2017. i 2025. Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je 1996. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, Krapinsko-zagorska županija dodijelila mu je 2007. Plaketu za životno djelo, a Općina Hum na Sutli 2017. Priznanje za životno djelo.
Dosad je objavio:
Pjesničke zbirke:
Bjegunac svete uspomene, Matica hrvatska, Zagreb 1971.;
Samoobsodba (na slovenskom), Mladinska knjiga, Ljubljana 1974.;
U ime pračovjeka, Spektar, Zagreb 1983.;
Sve hladnija svanuća, Spektar, Zagreb 1984.;
Staklo u nama, Kajkavsko spravišče, Zagreb 1990.;
Između sumnje i predanja (sabrane pjesme), Alfa, Zagreb 2007.;
Moja duša s tvojom, Tonimir, Varaždinske Toplice 2012.;
Humske popeifke, Tonimir, Varaždinske Toplice 2013.;
Djedomir, Tonimir, Varaždinske Toplice 2022.;
Svetkovina u predvečerje (izabrane pjesme), Matica hrvatska, Zagreb 2023.
Romani:
Traganje za samim sobom, Prosveta, Beograd 1980.;
S one strane Dunava, Matica hrvatska, Zagreb 2002.;
Nadgrobna svjetlost, (biografski roman), U pravi trenutak, Đakovo 2006.
U sjeni ljepote (biografski roman, Alfa , Zagreb 2014.;
Dobrodošla košava, Orion-Art, Beograd 2016.
Hitac u potiljak, Alfa, Zagreb 2019.
Tonči od Svete Marije, Tonimir, Varaždinske Toplice 2020.
Pripovijetke, putopisi, dnevnički zapisi, eseji i ogledi:
Razdruživanje, Ogranak MH, Pregrada 1992.;
Zapisi jednog bogoslova, Stećak, Zagreb 1994.
Zavičajna radost življenja, Naklada Jurčić, Zagreb 1997.;
Od Taborskog do Olova, U pravi trenutka, Đakovo 2005.;
Em smo Horvati, Alfa, Zagreb 2008.;
Moje slovenske izkušnje (na slovenskom), Mohorjeva družba, Celje 2003.;
Sutla kao sudbina (putopisi, zapisi, eseji, ogledi), Matis, Pregrada 2005.;
Sam svoj dokaz (dnervnički zapisi), Tonimir, Varaždinske Toplice 2011.;
Tu in tam čez mejo (na slovenskom), Literarna družba, Maribor 2015.;
Zdravica dobrosusjedstvu Hrvata i Slovenaca, DHK, Zagreb 2020.;
Književnim stazama Hrvatskog zagorja, (vodič-knjiga), HZKD, Klanjec 2021.
Bio je jedan od izvršnih urednika prvog izdanja ENCIKLOPEDIJE HRVATSKOG ZAGORJA, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2027.
Preveo je brojna poetska i prozna književna djela te teološku, psihološku i dr. stručnu literaturu sa slovenskog (slovenski začinjavci, najnovije slovensko pjesništvo, Josip Jurčič, Edvard Kocbek, Anton Trstenjak, Lojze Kovačič, Andrej E. Skubic, Anton Stres, Peter Kovačič Peršin, Boris A. Novak, Miljana Cunta, Brane Senegačnik, Miklavž Komelj i dr.), njemačkog (J. Müller, R. Guardini, J. Gnilka, B. Schlink, V. Frankl i dr.) i esperanta (Vytenis Povilas Andriukaitis, Sen Rodin i drugi).
