U petak, 5. prosinca u 19 sati, u Galeriji Galženica otvara se samostalna izložba Tina Samaržije ”Ritam u pogledu”. Kustosica izložbe je Leila Topić.
Iz predgovora: Recentni ciklus radova Tina Samaržije otvara vizualni prostor u kojem se geometrijske strukture, koloristički akcenti i mikroteksturalna gustoća uspostavljaju kao međusobno povezani perceptivni slojevi. Samaržijina umjetnost već je u ranijim analizama definirana kroz dinamiku „vizualne ritmike i perceptivnih konstrukcija“ kao procesa u kojem se „makroskopski poredak ploha neprestano prelama s intimnom, gotovo organskijom energijom mikroznakovlja“. U središtu nova ciklusa iznova se nalazi ideja da se slika gradi kroz unutarnju metriku: zahvaljujući smjenama napetosti i rasterećenja, odnosno izmjenom naglih rezova i mekih prijelaza. Naslovi radova koji prizivaju glazbene oblike poput Capriccio, Etida, Scherzo, Rondo, Simfonija, Requiem, Sarabanda ili Serenada, ne označuju doslovno likovno prevođenje glazbene forme, nego upućuju na tip kretanja, emocionalni registar i unutarnju organizaciju kompozicije. Preciznije, Samaržijina apstrakcija ne imitira glazbu; ona, čini se, vizualno proizvodi njezinu unutarnju strukturu: ritam, kontrapunkt, ubrzanje, pauze, ili pak, povratak motiva.
– ”U konačnici, ono što povezuje ove radove nije glazbeni naziv, nego način na koji slika proizvodi ritam, odnosno način na koji u njoj nastaje kretanje. Samaržijin rad počiva na uvjerenju da apstraktna slika može biti vremenski organizam, to jest da je moguće stvoriti iskustvo trajanja, pulsa i dramaturgije bez ikakvog figurativnog oslonca. Slike tako funkcioniraju kao suptilni mehanizmi vizualne temporalnosti. Gledanje postaje slično slušanju: odvija se u sekvencama, u promjenama intenziteta, u nizovima optičkih akcenata. Naposljetku, da bismo ih razumjeli, važno je ne tražiti glazbu u slici, nego ritam u pogledu.” – Leila Topić, kustosica izložbe
Izložba je otvorena do 19. 12. 2025.
BIOGRAFIJA:
Tin Samaržija rođen je 11. travnja 1997. u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu završio je 2022. godine, stekavši titulu magistra grafike. Preddiplomski studij završio je s najvišom pohvalom Summa cum laude, a diplomirao je s pohvalom Magna cum laude.
Od 2018. godine aktivno izlaže te je do sada sudjelovao na više od stotinu izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Radove je izlagao u brojnim gradovima, među kojima su Zagreb, Zaprešić, Karlovac, Krapina, Brseč, Đakovo, Samobor, Split, Pula, Rijeka, Vukovar, Varaždin, Vinkovci, Osijek, Livno, Mostar, Dubrovnik, Požega, Ptuj, Trakya, Tomislavgrad, Beograd, London, Doncaster, Madrid, Istanbul, Rim, Miami, Brasilia, New York i Nevşehir–Kapadokija.
Među značajnijim izložbama na kojima je sudjelovao ističu se Londonski bijenale, 3. međunarodni trijenale grafike u Livnu, 9. trijenale grafike HAZU u Zagrebu, 1., 2. i 3. bijenale crteža u Puli, Zagorski likovni salon u Krapini, Međunarodna izložba Ex Librisa 1997. – 2003. u Rijeci, 6. međunarodno trijenale autoportreta u Samoboru, uz brojne druge umjetničke salone i izložbe u zemlji i inozemstvu.
Od 2019. godine realizirao je niz grafičkih mapa i umjetničko-pjesničkih izdanja, među kojima se ističu Memento mori, Unutarnji kaos, Psiha, ono živo u nama te Ogledalo čudesnog – Hommage Marinu Držiću. Posebno se izdvajaju mape ostvarene u ediciji Zbirke Biškupić, poput Sarabande za Anamariju, nastale u suradnji s pjesnikom i akademikom Lukom Paljetkom, te mape Ekvilibrij, realizirane u suradnji s profesorom Franom Parom.
Sudjelovao je i kao autor u grafičkim mapama Hommage Tonku Maroeviću i Hommage Luki Paljetku, također u izdanju Zbirke Biškupić. Za svoj je rad primio više pohvala i priznanja, među kojima se ističe Rektorova nagrada za likovno rješenje plakata i vizualnog identiteta opere Brundibár.
Od 2024. godine zaposlen je u Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Radovi mu se nalaze u zbirkama 29 nacionalnih institucija, muzeja i galerija: Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb), Nacionalna i sveučilišna knjižnica (Zagreb), Akademija likovnih umjetnosti (Zagreb), Galerija umjetnina (Split), Franjevački muzej (Livno), Gradska i sveučilišna knjižnica (Osijek), Muzej Matije Skurjenija (Zaprešić), Muzej likovnih umjetnosti (Osijek), Gradski muzej Vukovar (Vukovar), Muzej Staroga Grada (Hvar), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zagreb), Umjetnička galerija (Dubrovnik), Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (Podgorica), Slovenska akademija znanosti in umetnosti (Ljubljana), Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka), Muzej moderne umjetnosti (Mostar), Galerija grada Krapine (Krapina), Gradski muzej Vinkovci (Vinkovci), Dijecezanski muzej (Požega), Gradski muzej Požega (Požega), Gradski muzej Varaždin (Varaždin), Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Zagreb), Narodni muzej (Zadar), Sveučilišna knjižnica (Split), Galerija Eugen Kumičić (Brseč), Galerija Božidar Jakac / Muzej moderne i sodobne umetnosti (Kostanjevica na Krki), Dom Marina Držića – Muzej i memorijalna kuća Marina Držića (Dubrovnik), Muzej Brodskog Posavlja (Slavonski Brod), Zbirka Biškupić.
