Izložba finalista i svečana dodjela Nagrade Radoslav Putar, najznačajnijeg priznanja za mlade likovne umjetnike i umjetnice u Hrvatskoj, održava se već 25. godinu zaredom. Ovogodišnje izdanje po sedmi put realizira se u Splitu, u Salonu Galić, u partnerstvu Instituta za suvremenu umjetnost iz Zagreba i Hrvatske udruge likovnih umjetnika – Split.
Program otvorenja ovogodišnje izložbe finalista Nagrade Radoslav Putar započinje u petak, 12. lipnja u 20:00 sati u Salonu Galić. Proglašenje dobitnika i svečana dodjela Nagrade Radoslav Putar predviđeni su za 20:30 sati.
Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 9. srpnja 2026. godine.
O NAGRADI
Nagradu Radoslav Putar je 2002. godine utemeljio Institut za suvremenu umjetnost iz Zagreba, sa svojim međunarodnim partnerima. Nagrada Radoslav Putar dodjeljuje se kao dio međunarodne mreže YVAA – Young Visual Artists Awards koju čine organizatori sličnih nagrada u 12 europskih država.
Nagrada Radoslav Putar ove se godine dodjeljuje 25. puta hrvatskom likovnom umjetniku/ici do 40 godina starosti, u suradnji Instituta za suvremenu umjetnost iz Zagreba s Hrvatskom udrugom likovnih umjetnika – Split i Galerijom S iz Koprivnice.
Nagrada se sastoji od dvomjesečnog boravka u Residency Unlimited u New Yorku, samostalne izložbe u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu, produkcije multioriginala u suradnji s Galerijom S iz Koprivnice te mjesta u žiriju Nagrade Radoslav Putar sljedeće godine.
Laureati Nagrade Radoslav Putar:
Tabja Dabo 2002.; Nika Radić 2003.; Igor Eškinja 2004.; Antun Božičević 2005.; Tina Gverović 2006.; Vedran Perkov 2007.; Marko Tadić 2008.; Goran Škofić 2009.; Davor Sanvincenti 2010.; Marko Marković 2011.; Miran Blažek 2012.; Dina Rončević 2013.; Igor Ruf 2014.; Dino Zrnec 2015.; Niko Mihaljević 2016.; Matej Knežević, 2017.; Ana Kuzmanić, 2018.; Predrag Pavić, 2019.; Damir Sobota 2020.; Lana Stojićević 2021.; Glorija Lizde 2022.; Mihael Klanjčić 2023.; Nikica Jurković 2024.; Vladimir Novak 2025.
_____
O OVOGODIŠNJIM FINALISTIMA
Finalisti Nagrade Radoslav Putar 2026.:
DINA GLIGO, Zagreb (1986.)
IVAN GUNDIĆ, Koprivnica (1993.)
NIKOLINA KUZMIĆ, Split (1994.)
KRISTIJAN POPOVIĆ, Brdovec (1998.)
________________
Više o Finalistima
DINA GLIGO (1986.)
Diplomirala malu plastiku i medaljerstvo (MFA) pri ALU Zg 2012. Aktivno (su)djeluje u području suvremenih transmedijskih umjetničkih praksi; inicira i izlaže u području vizualne, digitalne, internetske umjetnosti.
Od 2014. suosnivačica i umjetnička voditeljica umjetničke organizacije Format C, organizacije s fokusom na umjetničkom istraživanju, eksperimentalnoj medijskoj umjetnosti i suradničkom stvaralaštvu. Kontinuirano organizira Inquiry Inc. produkcijski program digitalne umjetnosti (od 2016.), /’fu:bar/ festival glitch umjetnosti (pokrenut 2015.), mrežni umjetnički projekt Pivilion (od 2016.) i mnoge druge.
Njezina umjetnička praksa fokusirana je na rad sa digitalnim sustavima i infrastrukturama kao prostorima stvaranja, komunikacije i zajedničkog djelovanja. Od 2015. kroz dugotrajni projekt Pivilion razvija procese koji ispituju kako najnovije tehnologije mogu podržati djelovanje i okupljanje privremenih zajednica oko otvorenih, distribuiranih i varijabilnih medija. (U suradnji s Vedranom Gligom.) U središtu njezinog interesa nisu objekti, nego protokoli i načini na koji se informacije, stvaralaštvo i autorstvo kreću kroz sustav umjetničke produkcije.
IVAN GUNDIĆ (1993.)
Završio je prijediplomski studij na Fakultetu političkih znanosti te diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnik je dviju Rektorovih nagrada i Dekanove nagrade za diplomski rad. Dobitnik je više priznanja, uključujući nagradu na Međunarodnom studentskom bijenalu, nagradu Muzeja likovnih umjetnosti u sklopu 36. Salona mladih HDLU-a, Grand Prix Sarajevo Photography Festivala, te nagradu Ex Aequo na 29. Slavonskom bijenalu.
Njegova umjetnička praksa temelji se na mediju fotografije, ali ga rijetko koristi u klasičnom obliku. Uz fotografiju, koristi i druge medije poput zvuka, videa i performansa. U fokusu njegova interesa nalaze se teme memorije, jezika, društva i identiteta, s posebnim naglaskom na istraživanje odnosa između ljudi i slika, kako u osobnom i intimnom, tako i u širem društvenom kontekstu. Uz umjetnički rad, aktivno se bavi i edukacijom. Od 2021. godine djeluje kao umjetnik-mentor i predavač u sklopu škole suvremene fotografije Drugi kadar.
NIKOLINA KUZMIĆ (1994.)
Rođena je 1994. godine u Splitu. Magistrirala je 2019. godine pri Odsjeku za slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi redovite profesorice Nine Ivančić. Realizirala je brojne samostalne izložbe od kojih ističemo izložbu „Tijelo bez organa“ u Salonu Galić u Splitu, 2021. i izložbu „Izvan vremena“ u Art radionici Lazareti u Dubrovniku 2024. Sudjelovala je na nekoliko skupnih izložbi od kojih se ističe Slavonsko bijenale 2022. godine te izložba HT nagrade za suvremenu umjetnost u MSU Zagreb 2019. godine. Bila je finalistica Nagrade Radoslav Putar 2024. i nagrade za mlade umjetnike „Zlatna lubenica“ udruge Metamedij u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli također 2024. godine. Kao asistentica scenografa i scenografkinja djeluje od 2018. u brojnim kazalištima u Hrvatskoj i regiji. Član je HZSU-a od 2023. Živi i radi u Splitu.
Njezin se rad temelji na igranju s klasičnim muzejskim prezentacijama, a jedan od aspekata koji je intrigira je prostor koji se odnosi na razne heterotopije, bilo da je riječ o arhivama, muzejima, grobljima, kao i bolnicama te osobnim zbirkama. Drugi element koji označava njezino umjetničko stvaralaštvo jest živo fizičko tijelo, odnosno organizam u svojoj materiji – meso, geni, kosti i koža.
KRISTIJAN POPOVIĆ (1998.)
Diplomirao je na ALU-u 2025. godine u klasi doc. art. Predraga Pavića. Boravio je 2023./2024. na Kraljevskoj akademiji likovnih umjetnosti u Antwerpenu. Od 2018. aktivno djeluje na području kazališne i filmske scenografije. Izlagao je na brojnim skupnim izložbama i četiri samostalne izložbe. Dobitnik je Rektorove nagrade (2021./2022.) i (2022./2023.), 3. nagrade za mlade umjetnike Ivan Kožarić MSU-a u Zagrebu (2022.), 1. nagrade žirija na natječaju Starter Prize na Kraljevskoj akademiji likovnih umjetnosti u Antwerpenu (2023.) te pohvale Summa cum laude ALU u Zagrebu za preddiplomski i diplomski studij 2024. i 2025.
Sklon je istraživanju društvenih pitanja i situacija koje se pojavljuju unutar specifičnog konteksta mjesta u kojem boravi. Radi konceptualno, često koristeći performans, skulpturu, umjetničke knjige i instalacije. Često se koristi humorom i ironijom, kako bi svoje radove učinio publici pristupačnijima, ne umanjujući složenost problema.
Obrazovanje u kazališnoj i filmskoj scenografiji pomaže mu oblikovati način pristupa prostoru, kombinacijom konceptualnog razmišljanja s prostornim i performativnim strategijama, konstruira participativne situacije.
Žiri Nagrade Radoslav Putar 2026. radio je u sastavu:
Vladimir Novak
umjetnik, Zagreb, dobitnik Nagrade Radoslav Putar 2025.
Petra Dolanjski Harni
kustosica, voditeljica Galerije Prozori, Zagreb, poziv za kustose do 40 godina starosti
Sabina Oroshi
kustosica, Museo Lapidarium, Novigrad/Cittanova, poziv za kustose do 40 godina starosti
Darko Šimičić
voditelj Instituta Tomislav Gotovac, Zagreb
Maria Vassileva
kustosica, voditeljica Nagrade BAZA, Sofia, Bugarska
SUOSNIVAČI I ČLANICE
Češka, Nagrada Jindrich Chalupecky
Slovačka, Nagrada Oskar Čepan
Hrvatska, Nagrada Radoslav Putar
Kosovo, Nagrada The Artist of Tomorrow
Srbija, Nagrada Dimitrije Bašičević – Mangelos
Makedonija, Nagrada Danes
Bosna i Hercegovina, Nagrada Zvono
Slovenija, Nagrada skupine OHO
Bugarska, Nagrada Baza
Albanija, Nagrada Ardhje
Mađarska, Nagrada Leopold Bloom
Crna Gora, Nagrada Milčik
PARTNERI
Trust for Mutual Understanding, New York; Residency Unlimited, New York; HULU – Split; Galerija S, Koprivnica; Vizkultura, Zagreb
POKROVITELJI
Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Split, Zaklada Kultura nova, Turistička zajednica Split, Splitsko-dalmatinska županija, Europlakat
Radoslav Putar (Varaždin 20. 7. 1921. – Zagreb 18. 7. 1994.), znameniti povjesničar umjetnosti i likovni kritičar svojim je radom bitno usmjerio hrvatsku kulturnu scenu prema suvremenom likovnom jeziku. Njegov rad važan je i s društvenog aspekta jer je promovirao ideje demokracije i zagovarao dijalog, toleranciju, slobodu izražavanja i otvorenost prema drugim kulturama. Danas je teško zamisliti u kojoj mjeri je njegov rad bio herojski, a sasvim pouzdano možemo ustvrditi da je njegov doprinos teoriji i praksi ključni segment suvremene hrvatske umjetnosti i kulture. Inicijativa Instituta za suvremenu umjetnost Zagreb da nagradu imenuje Nagrada Radoslav Putar zrcali želju da se promoviraju jasni stavovi, aktivno sudjelovanje i visoki profesionalni standardi, kao alati afirmacije demokratskih procesa, međuovisnih s razvojem kulture, kulturnih institucija i umjetnosti u Hrvatskoj.
