Nakon potresa: #6 / Selo i grad: integralno planiranje obnove nakon potresa

Gradska galerija Striegl

Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Gradska galerija Striegl vas poziva da se pridružite šestom po redu javnom razgovoru iz ciklusa ”Nakon potresa: iskustva, saznanja, perspektive”:

JAVNI RAZGOVORI / Nakon potresa #6
”Selo i grad: integralno planiranje obnove nakon potresa”

četvrtak, 13. 5. 2021., u 18:00 online (Zoom, Facebook Live via @Gradska galerija Striegl, @Radio Sisak) te izravno u programu Radio Siska

Razgovoru pristupite putem sljedećeg linka:

https://zoom.us/j/94242197531?pwd=aFRvVDQwNENkTkFSaUFQeElIdWZBZz09

Meeting ID: 942 4219 7531
Passcode: 941964

Sugovornici:

Nikša Božić, arhitekt i urbanist, predsjednik Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata, predsjednik Hrvatske sekcije ECOVAST-a, Europskog vijeća za sela i male gradove i jedan od voditelja arhitektonskog i urbanističkog ureda APE

Jasenka Kranjčević,  arhitektica i znanstvena savjetnica s Instituta za turizam i članica Hrvatske sekcije ECOVAST-a, Europskog vijeća za sela i male gradove

Krunoslava Kosina-Milutinović, voditeljica projekata u američkoj kompaniji Applied Ceramics u Sisku, i voditeljica projekta Poduzetnički inkubator Sisak-PISAK,  

Nikolina Krešo, krajobrazna arhitektica, zaposlenica arhitektonskog uredu 3E PROJEKTI

Moderatorica:

Kristina Perkov, arhitektica, asistentica na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za prostorno planiranje, urbanizam i pejzažnu arhitekturu

Tema šestog razgovora serije ‘Nakon potresa: iskustva, saznanja i perspektive’ svoj fokus postavlja u “zanemareni prostor”, tj. integralno planiranje obnove sela i grada nakon potresa. Nastavljajući se na temu četvrtog razgovora serije o tzv. hitnoj arhitekturi i održivim rješenjima stambenog zbrinjavanja, fokus ovoga razgovora usmjeren je na dugoročnije promišljanje tj. sveobuhvatno planiranje prostora i obnove nakon potresa.Prostor Sisačko-moslavačke županije trebao je preobrazbu i prije potresa koji nam je tu činjenicu samo dodatno ogolio. Veliki broj naselja s nedostatnom razinom postojeće društvene i ostale javne infrastrukture je za posljedicu imalo negativan društveni trend i prije potresa. Stoga, ono na što je potrebno staviti najveći naglasak jest upravo sustavna i cjelovita obnova.
Bogata tradicija planiranja sela na našim prostorima, posebice krajem 19. i u 20 st. je u potpunosti zanemarena. Iz takvih planerskih modela možemo naučiti mnogo, te ih je potrebno osuvremeniti sukladno zahtjevima i saznanjima današnjeg doba. Zbog želje za brzom obnovom uništenog područja ne smijemo nepovratno uništiti zatečeni prostor, kao ni zanemariti sigurnost života, primjerice gradnjom na nestabilnim terenima.

Sama obnova kuća i gospodarstava nije dovoljna, iako je nužno potrebna u saniranju posljedica potresa. Potrebno je sagledati ne samo prostorne resurse, već i paralelno promišljati buduće društvene i gospodarske promjene, te anticipirati i osigurati potrebe stanovništva nužne za budući kvalitetni život u potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije.
Ovim razgovorom, kroz iskustva prostornih planera na terenu danas, ali i iz prošlosti, kritički otvaramo složenu temu integralnog sagledavanja prostora i društva kako bi što jasnije promislili budući razvoj u skladu sa stvarnim društvenim potrebama, ali i s ograničenjima u prostoru s kojima se suočavamo.///O seriji razgovora: Serija razgovora ‘Nakon potresa: iskustva, saznanja i perspektive’ za cilj ima poticanje šire i inkluzivnije javne rasprave o posljedicama potresa na području Sisačko-moslavačke županije. U raspravu želimo uključiti stručnjake i aktiviste različitih profila, iskustva, praksi i stavova koji se – najšire rečeno – bave prostorom, društvom, prirodnim okruženjem i kulturnim nasljeđem potresom pogođenog područja: arhitektice, urbanistice, povjesničarke umjetnosti, kulturne antropologinje i etnologinje, sociologinje, ekologinje i dr. Detektiranjem akutnih problema nastalih potresom i razmatranjem budućih scenarija zajedničkog oporavka, propitujemo postojeća i otvaramo moguća nova polazišta i pristupe rješavanju krizne situacije. Postojanje različitih perspektiva i otvaranje šireg horizonta mogućih rješenja vidimo kao osnovu formiranja javnog diskursa o sveobuhvatnom potencijalu zacijeljenja. Pored pružanja uvida u aktualne i nadolazeće probleme prisutne u zajednicama zahvaćenima potresom iz niza stručnih rakursa, želja nam je da se kroz dijeljena iskustva, znanja i otvaranje novih perspektiva približimo interesima šire publike, da povežemo stručnjake i da, u konačnici, zaključcima ovih rasprava utječemo na rješavanje praktičnih problema unutar zajednica, ali i na buduće poteze upravljačkih struktura. Javni razgovori odvijaju se u organizaciji Gradske galerije Striegl iz Siska i Sloge – Platforme samoorganiziranih volonterki i volontera. Održavaju se u dvotjednom ritmu, četvrtkom s početkom u 18,00 sati.

Obzirom na trenutno stanje i u skladu s epidemiološkim mjerama, a i kako bismo program učinili dostupniji široj publici, svi razgovori održavat će se online putem platforme Zoom i biti emitirani na društvenim mrežama te u programu Radio Siska.

O Slozi:

Sloga je neformalna platforma koju čine samoorganizirane volonterke i volonteri aktivni u pružanju izravne i uzajamne podrške i pomoći zajednicama na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije. Sloga je aktivna u prikupljanju donacija, nabavi privremenih smještajnih jedinica, organiziranju distribucije pomoći i usluga za ljude i životinje, radu na procjeni uporabljivosti građevina, radu s medijima, IT podršci, prijavi govora mržnje i diskriminacije te očuvanju kulturne baštine.