Zadovoljstvo nam je obavijestiti da je Hrvatska udruga likovnih umjetnika – Split (HULU-Split) potpisala dugoročni sporazum o suradnji sa Savezom udruženja likovnih umjetnika Vojvodine (SULUV). Ovim je sporazumom uspostavljena trajna platforma za povezivanje dvaju strukovnih udruženja te umjetnika i kustosa iz Hrvatske i Vojvodine kroz umjetničke rezidencije, izložbene suradnje i diskurzivne programe.
Prva u nizu suradnji donosi samostalnu izložbu umjetnice Darije Dragojlović pod nazivom ”Prirodne nedoumice u veštačkom prostoru”, koja se otvara u petak, 22. kolovoza 2025. u 20:00 sati u Salonu Galić, a ostaje otvorena do 25. rujna.
U svojoj umjetničkoj praksi Darija Dragojlović propituje različite prirodne i društvene fenomene, koristeći medije poput crteža, fotografije, prostorno specifičnih instalacija i video-umjetnosti.
Kustosica izložbe je Ana Čukušić, koja u predgovoru ističe: „Darijini radovi navraćaju na neuljepšane osobine antropocena, od kojih smo se nehotice udaljili u želji da nadiđemo vlastitu prirodu i pronađemo učinkovit no u stvarnosti propustan korektiv prirodi koja nas okružuje.“
Nakon splitskog predstavljanja Darije Dragojlović, program se nastavlja u Novom Sadu, gdje će u Galeriji SULUV svoje radove izložiti splitski umjetnik Josip Šurlin.
Prva u nizu suradnička izložba HULU Split i SULUV Novi Sad, predstavlja radove srpske umjetnice Darije Dragojlović u splitskom Salonu Galić.
Unutar pomno zaokružene i odabrane izložbene cjeline posebno se ističu crteži naziva Vještačke tvorevine. Radi se o sustavu nanizanih lingvističkih i slikovnih pojmova bez značenjske veze, autonomnim misaonim konstelacijama, koje sažimaju, poput priručnika o razlikovanju artificijelnog od prirodnog, antropocentričnu sliku svijeta. Naglasak rada je na nelogičnim, satiričnim, fiktivnim kombinacijama unificiranih sustava znakovlja, kao što su znakovni jezik, metrički sustavi, šifre proizvoda, piktogrami, kemijske formule, međunarodni kartografski simboli, politički pojmovi. Svi nabrojani načini sporazumijevanja ljudi unutar okoliša naglašavaju isključenost prirode iz dijaloga i podrazumijevaju jedan komunikacijski smjer. Okosnica serije je terminologija, koja čini nasilnu distinkciju između prirodnog i umjetnog, premda ih u stvarnosti doživljavamo premreženo.
Drugi ciklus, Prirodne nedoumice o vještačkom prostoru, posjetiteljima dočarava Baudrillardovu hiperstvarnost, svijet u kojem više ne razlikujemo reprezentaciju od stvarnosti, artificijelno od prirodnog. Jedno od takvih mjesta su rezervati prirode ili prirodoslovni muzeji, čiji su izlošci inspiracija fotografske serije. Postavljajući biopolitička pitanja o etičnosti ljudskog djelovanja prema prirodi i posljedicama te aktivnosti, kao i o ulozi čovjeka u održavanju i oblikovanju ekosustava, autorica naglašava paradoksalnost mjesta koja bi prirodu trebala očuvati i održati na životu. Paradoksalnost se očituje u nastojanjima da se prirodu očuva kroz umjetno kreirane okoliše, koristeći se antropocentričnim mehanizmima, odnosno postavljanjem unutar umjetnih granica. Podilaženjem ljudskim potrebama i interesima, prirodu se kolonijalizira čime ona postaje izolirani fragment. Fotografije prikazuju primjerke taksidermije, izvornu prirodu koja je sada umjetna. Ciklus uključuje i video intervju autorice i kustosa, u kojem autorica među ostalim otkriva pripada li njezina umjetnička praksa domeni ekološkog aktivizma.
Aktualni ciklus naziva Ugrožene vrste čine crteži, od kojih najveći (ujedno i triptih) nosi trostruko autorstvo, uz Dariju, potpisuju ga Nikola Džafo i Nemanja Milenković. Dragojlović radove nerijetko razvija iz dijaloga s okolišem, ali i kolegama, a nije joj stran niti rad u umjetničkim kolektivima. Crtački razgovor s umjetnicima različitih generacija no istih kontekstualnih i tematskih okupacija, konzultira reference iz dnevnih novina, stručne literature unutar zoologije i povijesti umjetnost, kao i iz vlastitih radova. Dariji nesvojstvena narativna manira, koju obilježavaju pripovjedački diskontinuiteti i rezovi, autore ipak vrijednosno pozicionira te im pripisuje emocionalan i angažiran pristup temi.
Darijini radovi navraćaju na neuljepšane osobine antropocena, od kojih smo se nehotice udaljili u želji da nadiđemo vlastitu prirodu i pronađemo učinkovit no u stvarnosti propustan korektiv prirodi koja nas okružuje.
Ana Čukušić
O AUTORICI
Darija Dragojlović (1996., Kraljevo). Završila je diplomski studij na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, smjer slikarstvo, te je pohađala različite programe stručnog usavršavanja u području konzervacije i restauracije kulturne baštine. Sudjelovala je u brojnim interdisciplinarnim (Art and Science) i inkluzivnim projektima, kao i na likovnim kolonijama. Članica je SULUV-a i Šok ZaDruge (MMC „Led Art“), unutar koje je radila kao galeristica i urednica likovnog programa. Od 2O21. godine aktivno sudjeluje u svim projektima koje provodi MMC „Led Art”. Autorica je brojnih tekstova i urednica više publikacija na području umjetnosti. Razvija samostalnu umjetničku praksu, ali u prvi plan stavlja kolektivni rad. U svojoj praksi propituje različite prirodne i društvene fenomene, koristeći raznovrsne medije poput crteža, fotografije, prostorno specifičnih instalacija i video-umjetnosti. Realizirala je deset samostalnih i sudjelovala u više skupnih izložbi u Srbiji. Živi i radi u Novom Sadu, gdje je producentica likovnog programa u Studentskom kulturnom centru Novi Sad.
